Faiga Faavae a le EU. Ua faamaonia e le au Palemene o Europa (MEPs) le tulafono e faaitiitia ai le tafe mai o otaota afifiina!

Ua fa'amaonia e le Palemene a Europa ni sini fou mo le toe fa'aaogaina, aoina ma le toe fa'aaogaina o afifiina, ma fa'asa atoa ai le tele o afifi palasitika e lafoa'i, fagu laiti ma taga e manatu e le mana'omia, ae ua fa'alauiloa e NGO se isi lapata'iga mo le "fa'amamaina o mea e le afaina ai le siosiomaga".


Ua fa'aaogaina e le MEPs se Tulafono Fa'atonutonu fou e uiga i Afifiina ma Otaota Afifiina (PPWR) ua fa'amatalaina o se tasi o faila e sili ona tele na fa'a'ole'ole e pasia i le fonotaga i tausaga talu ai nei. O se tasi fo'i lea o faila e sili ona finauina, ma toetoe lava a le amana'ia i feutanaiga a le malo i le masina talu ai.

 

O le tulafono fou – na lagolagoina e le au faipule e 476 mai pati tetele eseese, ma le 129 na palota tetee ma le 24 na leai – ua faatulaga mai ai o le averesi faaletausaga o le toeitiiti 190kg o afifi, pusa, fagu, katuni ma apa e lafoaia e gaosia i tausaga taitasi e tagatanuu uma o le EU e tatau ona faaitiitia i le 5% i le 2030.
O lenei sini o le a si'itia i le 10% i le 2035 ma le 15% i le 2040. O aga masani o lo'o iai nei o lo'o fa'ailoa mai ai a aunoa ma se gaioiga fa'anatinati mai le au faia tulafono, o le maualuga o le otaota e ono si'itia i le 209kg i le tagata i le 2030.
Ina ia puipuia lenei mea, ua fa'atulaga e le tulafono ni sini mo le toe fa'aaogaina ma le toe fa'aaogaina, fa'apea fo'i ma le fa'atonuina o toetoe lava o mea uma e afifiina e tatau ona toe fa'aaogaina atoatoa i le 2030. Ua fa'alauiloa mai ai fo'i ni sini maualalo mo le toe fa'aaogaina o mea mo afifiina palasitika, ma ni sini maualalo mo le toe fa'aaogaina e tusa ai ma le mamafa o otaota o afifiina.

 

O faleoloa meaʻai ma meainu e ave ese e tatau ona faʻatagaina tagata faʻatau e faʻaaoga a latou lava atigipusa mai le 2030, aʻo faʻamalosiauina e ofoina atu le itiiti ifo i le 10% o a latou faʻatauga i atigipusa poʻo ipu e mafai ona toe faʻaaogaina. Aʻo leʻi oʻo i lena aso, e 90% o fagu palasitika ma apa meainu o le a aoina eseese, e ala i fuafuaga faʻafoʻi tupe teu seʻi vagana ua iai isi faiga faʻatulagaina.
E le gata i lea, o le a amata faamamaluina le tele o faasa e faatatau tonu lava i otaota palasitika mai le 2030, e aafia ai taga ma ulo taitasi o mea manogi ma kulimi kofe ma fagu laiti o sampoo ma isi mea taulima e masani ona maua i faletalimalo.

 

O taga palasitika mama tele ma afifiina o fualaau ʻaina fou ma fualaau faisua ua faʻasaina foʻi mai le aso lava e tasi, faʻatasi ai ma meaʻai ma meainu ua faʻatumu ma 'ai i faleaiga - o se fuafuaga e faʻatatau i faleoloa meaʻai vave.

 

O Matti Rantanen, o le faatonu aoao o le European Paper Packaging Alliance (EPPA), o se vaega o le lobby, na ia taliaina le mea na ia ta’ua o se tulafono “malosi ma faavae i faamaoniga.” “O le lagolagoina o le faasaienisi, ua taliaina e le MEPs se maketi faataamilosaga e tasi lea e faalauiloa ai le faaitiitia o le faaaogaina o punaoa e le toe faafouina, faaleleia atili ai le toe faaaogaina ma puipuia le umi e teu ai meaai,” o lana tala lea.

 

O le isi vaega o le lobby, o le UNESDA Soft Drinks Europe, sa faia foʻi ni leo lelei, aemaise lava e uiga i le sini o le aoina o le 90%, ae sa faitioina le faaiuga e faatulaga ni sini o le toe faaaogaina. O le toe faaaogaina o se "vaega o le fofo," o le saunoaga lea a le faatonu sili o Nicholas Hodac. "Ae ui i lea, o le aoga o nei fofo i le siosiomaga e eseese i tulaga eseese ma ituaiga afifiina."

 

I le taimi nei, na faitioina e le au tau faasaga i otaota le au MEP ona o le le taofia o tulafono eseese e faatulaga ai le auala e tatau ona fuafuaina ai le aofaʻi o mea e toe faʻaaogaina i fagu palasitika. Na filifili le Komisi Europa i se auala 'paleni tele' e lagolagoina e le alamanuia o vailaʻau, lea e aofia ai soʻo se palasitika e toe faʻaaogaina i se tusi faamaonia lea e mafai ona faʻatatauina e oʻo lava i oloa e faia atoa i palasitika fou.

 

O se auala faapena ua uma ona faaaogaina i le faamaoniaina o nisi oloa 'fefaatauaiga talafeagai', laupapa gafataulimaina, ma le eletise lanumeamata.

 

O le komiti o le siosiomaga a le Palemene a Europa i le vaiaso talu ai na teena laitiiti ai le tulafono lona lua, lea na tuuina atu i le pulega a le EU i le mataitusi laiti o le Single-Use Plastics Directive (SUPD), o se taumafaiga muamua e faʻaitiitia ai otaota e ala i le taulaʻi atu i mea e le manaʻomia e lafoaʻi e pei o paipa palasitika ma naifi, ae o loʻo faʻatulagaina ai se faʻataʻitaʻiga o le a faʻaaogaina lautele i le tulafono a le EU.

 

“Ua faatoa tatala nei e le Palemene a Europa le faitotoa mo kamupani e saunia ai tusi e uiga i palasitika mo le SUPD ma isi tulafono faatino a Europa i le lumanai e uiga i mea ua toe faaaogaina,” o le saunoaga lea a Mathilde Crêpy i le Environmental Coalition on Standards, o se NGO. “O lenei faaiuga o le a mafua ai le tele o tagi faasesē e uiga i palasitika ua toe faaaogaina.”

 

GeoTegrityo leO le kamupani gaosi oloa sili ona lelei ma le OEM o oloa tautua taumafa ma afifiina o mea'ai e fa'aaoga i le pulupulu e fa'aaoga i taimi uma ma lelei e gafataulimaina. 

 

O la matou fale gaosi oloaISO,BRC,NSF,SedexmaBSCIua fa'amaonia, ua ausia e a matou oloaBPI, Lelei le Compost, LFGB, ma le tulaga faatonuina a le EUO a matou oloa e aofia ai: ipu fa'apipi'i ua faia i le pulupulu, pesini fa'apipi'i ua faia i le pulupulu, pusa atigi fa'apipi'i ua faia i le pulupulu, fata fa'apipi'i ua faia i le pulupulu, ipu kofe fa'apipi'i ua faia i le pulupulu ma isi mea faapena.tapuni ipu ua mamanuina i le pulpFaatasi ai ma le gafatia o le mamanuina i totonu o le fale, atinaeina o faʻataʻitaʻiga ma le gaosiga o mamanu, matou te tautino atu foi i mea fou, matou te ofoina atu auaunaga faʻapitoa, e aofia ai le tele o tekinolosi lolomi, pa puipui ma fausaga e faʻaleleia atili ai le faʻatinoga o oloa. Ua matou atiaʻe foi fofo PFAs e tausisia ai tulaga faʻatonuina o le BPI ma le OK compost.


Taimi na lafoina ai: Ape-30-2024